Marcel Kiepach

Marcel Kiepach (Križevci 1894. – Ruska Poljana 1915.) kao prvo od četvero djece, uz tri sestre, Marcel je u svome gradu završio pučku školu. Potom je nastavio gimnaziju u Zagrebu. Iz toga vremena sačuvana je Marcelova fotografija, koja datira iz 1905. a snimljena je u fotografskom ateljeu Mihaila Merčepa, koji se nekoliko godina kasnije proslavio kao konstruktor zrakoplova na kojima je letio i prvi hrvatski avijatičar Dragutin Novak. Premda zarana oduševljen elektrotehnikom, Marcel nije uspio nagovoriti roditelje da ga nakon male mature u zagrebačkoj realnoj gimnaziji pošalju na studij elektrotehnike u Graz, tragom Nikole Tesle, o čijim je izumima čitao u stručnim časopisima. Moglo bi se reći da je upravo Tesla na neki način bio Marcelov uzor kojeg je oponašao i slijedio u svojim istraživanjima i iznašašćima, od magnetske indukcije, dinamo stroja, do elektromotora, transformatora, prenošenja zvučnih valova. Marcelov otac, Josip Kiepach je pak kanio svoga nasljednika usmjeriti u gospodarstvo pa ga najprije šalje na Gospodarski institut Sveučilišta u Haale an der Saale u Njemačkoj gdje je proveo godinu dana, a potom još dvije godine na Hochschule für Bodenkultur (Šumarska akademija) u Beču. Tek potom uspio je Marcel “za svoju dušu” upisati elektrotehniku u Charlottenburgu u Njemačkoj. Time je definitivno potvrdio svojim roditeljima da ga ne zanima vođenje ogromnoga gospodarstva, niti bavljenje poljodjelstvom ili šumarstvom. S tim su se njegovi roditelji uostalom već bili pomirili izlazeći mu ususret, tim više što su imali itekakve financijske mogućnosti da sina uzdržavaju na školovanju daleko od kuće. Naslijedio je Marcel od roditelja bogato kulturno srednjoeuropsko nasljeđe, napajajući se na bogatoj hrvatskoj, talijanskoj i austrijskoj tradiciji. Očeva je loza, naime, bila porijeklom iz Tirola, iz plemićke obitelji Kiepach od Haselburga. Tu se ženidbama krvno povezala s uglednim hrvatskim plemićkim obiteljima.

Tako 16. ožujka 1910. pri Carskom patentnom uredu u Berlinu (Kaiserliches Patentamt) prijavljuje pod brojem 246656 svoj izum brodski žiro kompas koji pokazuje sjever bez obzira na blizinu metalnih predmeta ili utjecaja magnetskih sila. U istom uredu pod brojem 265645 od 9. lipnja 1912. patentiran je njegov posebni strujni prekidač na principu plinskog tlaka za primjenu kod rendgenskih i drugih specijalnih uređaja. Svoj brodski kompas Kiepach je prijavio kao patent i Patentnom uredu u Londonu, dobivši potvrdu da mu je patent prihvaćen već 1911. godine pod brojem 28696. Kao vlasnik patenta ubilježen je Marcel de Kiepach, Theaterplatz (Kazališni trg) broj 8, Zagreb, Croatia, Austria, Landowner (zemljoposjednik). U patentnoj prijavi se navodi podrobniji opis patenta: Poboljšanje naprave za očitanje kompasa.

Poginuo je u Prvoj svjetskoj vojni kao dragovoljac u 21. godini. Zagrebački Jutarnji list objavio je 31. listopada 1915. nekrolog u povodu junačke smrti Marcela Kiepacha na bojišnici kod Ruske Poljane, u današnjoj Poljskoj. Dva mjeseca poslije njegove pogibije 13. kolovoza 1915.