Skip to content Skip to main navigation Skip to footer

Predstavljanje knjige Zdenka Baloga: “Križevci u galantnom stoljeću: obitelj, brak, rođenje i smrt u predmoderno doba”

Događaj je završio

Ogranak Matica hrvatske u Križevcima i Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Koprivničko-križevačkoj županiji pozivaju na predstavljanje knjige Zdenka Baloga Križevci u galantnom stoljeću – obitelj, brak, rođenje i smrt u predmoderno doba u petak 8. prosinca 2023. u 18 sati  u multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci.

O knjizi govore: mr. sc. Renata Husinec, prof. dr. sc. Neven Budak, prof. dr. sc. Slaven Bertoša i dr. sc. Zdenko Balog. Moderatorica je Martina Valec-Rebić, prof.

***

Iz recenzije

“Knjiga Zdenka Baloga Križevci u galantnom stoljeću s podnaslovom Obitelj, brak, rođenje i smrt u predmoderno doba govori o važnom, ali i zanimljivom periodu prošlosti Križevaca, 18. stoljeću. Sastavljena je na temelju konkretnih primjera iz arhivskih spisa – križevačkih matičnih knjiga i ostale građe: zbirke arhivskih dokumenata Gradskog muzeja Križevci, isprave iz fonda Grada Križevaca, Hrvatskog državnog arhiva, pojedine isprave iz Nadbiskupijskog arhiva u Zagrebu te iz arhiva rimokatoličke Župe svete Ane u Križevcima. U njoj se donose analize podataka o pojedinim obiteljima, pa knjiga ne predstavlja samo važan i nov doprinos poznavanju križevačke prošlosti na temelju podataka iz mjesnih matica nego i lokalne genealogije. Izneseni se podaci analiziraju interdisciplinarno, ne samo s povijesnog aspekta već i pravnog, jezikoslovnog, antropološkog, kulturološkog, gospodarskog… Balog je izveo na pozornicu šaroliku galeriju likova, pojedinačnih i obiteljskih sudbina, priča koje zvuče kao skice za avanturističke romane, kao i onih koje izgledaju beznačajno, ali su baš takve znakovite za svoje vrijeme.

Vrijedno istraživši golemu količinu podataka koju nam arhivska vrela, ovdje ponajprije matične knjige, pružaju, autor je dao važan doprinos regionalnoj i nacionalnoj historiografiji, ukazavši i na neophodnost nastavka takvih istraživanja i za mnoga druga mjesta.” Slaven Bertoša

Na vrh