Predstavljanje knjige „Usmena književnost križevačkoga kraja“

Knjiga „Usmena književnost križevačkoga kraja“ autorice doc. dr. sc. Tanje Baran i nakladnika Matice hrvatske svečano će biti predstavljena u ponedjeljak 6. lipnja 2022. u 14.00 sati u središnjici Matice hrvatske u Zagrebu, dvorana Jure Petričevića, Ulica Matice hrvatske 2. Uz autoricu će o knjizi govoriti pisac predgovora professor emeritus Stipe Botica, recenzentica prof. dr. sc. Ljljana Marks i glavni urednik nakladništva Matice hrvatske dr. sc. Luka Šeput, dok će u umjetničkom dijelu programa nastupiti glumac Adam Končić i Zoran Homen kao hižni japica „Križevačkih štatuta“.

Knjiga će dva dana poslije u srijedu 8. lipnja 2022. u 19.30 sati biti predstavljena i u Maloj dvorani Hrvatskoga doma u Križevcima, A. G. Matoša 4. Uz autoricu će o knjizi, kao i u Zagrebu, govoriti pisac predgovora professor emeritus Stipe Botica i recenzentica prof. dr. sc. Ljljana Marks, dok će u umjetničkom dijelu programa nastupiti glumica Branka Cvitković te KUD „Prigorje“ Križevci. Kroz program će u ime organizatora voditi predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Križevcima mr. sc. Renata Husinec.

Glavnina knjige „Usmena književnost križevačkoga kraja“ analiza je zapisa usmenoknjiževne građe u petnaestak rukopisa prikupljenih u križevačkom kraju ponajprije tijekom 19., ali i 20. stoljeća. Većina toga gradiva dosada je bila nepoznata i čuvala se u Odsjeku za etnologiju HAZU. U drugom je dijelu izdanja objavljen cjelokupan taj križevački usmenoknjiževni korpus. Knjiga je objavljena u Biblioteci Posebna izdanja Matice hrvatske, tvrdog je uveza, formata 16×24 cm, ima 508 stranica. Glavni je urednik Luka Šeput. Objavljena uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

„Ova knjiga je ne samo uspjela folkoristička studija i prva interpretacija i sinteza povijesti usmene književnosti križevačkoga kraja, nego i stručna procjena križevačke kulture toga vremena. Autorica u knjizi dokazuje da je usmena književnost u križevačkom kraju živjela u izvedbi i prije prvih zapisa te da svojom vrijednošću, posebice u lirskim pjesmama, pričama i Križevačkim štatutima, pridonosi bogatstvu cjelokupne hrvatske književnosti. Tiskom ove knjige Križevci se doista mogu dičiti svojim kulturnim prilogom cjelini hrvatske tradicijske kulture“, napisao je u predgovoru knjige Stipe Botica.

„Jedno je poglavlje u cijelosti posvećeno Križevačkim štatutima kao dosad jedinom tematski poznatom križevačkom usmenoknjiževnom, teatrabilnom i etnografskom predstavniku iz 19. stoljeća sa svim složenim izmjenama žanrovskih komponenti i kodova – od elemenata folklorne drame, retoričkih oblika, običajnih regula, poetike, uz prožimanje niske i visoke kulture. Zaključno se otkrivaju i komentiraju usponi i padovi oko skrbi za usmenoknjiževnu baštinu u križevačkoj sredini u 20. i 21. stoljeću. U tom smislu ova je knjiga vrijedan doprinos i afirmira autoricu iz generacije mlađih terenskih i arhivskih istraživačica. Knjiga može biti priručnik u sveučilišnoj nastavi kao dio ponude kolegija posvećenih hrvatskoj književnoj historiografiji i lokalnoj povijesti“, stoji u zaključku recenzentice Ljiljane Marks.