Crkva Majke Božje Koruške

Remekdjelo baroknog graditeljstva, građevina centralnog trolisnog tipa s kupolom. U crkvi se nalaze vrijedni primjerci kaleža, medaljona, vječnog svjetla koji svjedoče o obredima bogoslužja.

Godine 1702. križevački je župnik Juraj Janković na mjestu križišta sadašnje crkve podigao manju kapelicu, a 1715. godine dodani su joj trotravejni brod i manji bočni jednotravejni prostor. U brod su bila postavljena dva oltara: Presvetog Trojstva i Svetih triju kraljeva koji se i danas nalaze u lijevoj i desnoj apsidi. Deset godina kasnije pavlini nadograđuju apsidalne dijelove crkve: tri iznutra kružno oblikovane apsidalne dogradnje te kupola iznad križišta. Crkva sv. Marije Koruške za hrvatsku je arhitekturu važna upravo zato što u njenom svetištu prvi puta pojavljuje trolisna tlocrtna osnova. Kupola i apsidalne konhe oslikane su 1726. godine. Iste godine bočni je prostor s desne strane broda crkve povećan za dva traveja i na taj način potpuno zatvara jedan vanjski zid broda. Visoki zvonik s jarmom u koji je ugrađeno pjevalište prigrađen je 1872. godine. Tom je prigradnjom poništen arhitektonski naglasak na dominantnu kupolu, ispod koje se nalazi Altenbachov kip Gospe Žalosne. Godine 2004. zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić osnovao je u Križevcima novu župu Blažene Djevice Marije i sv. Marka Križevčanina i tada njezinom župnom crkvom postaje i crkva Majke Božje Koruške. Tijekom 2006. godine crkva je potpuno obnovljena. Krajem prošlog ili početkom ovog stoljeća svodove broda i sakristije dekorirao je lokalni slikar.